Feeds:
Objave
Komentari

Misno vino

Mnogi ne znaju za pojam misno vino, pokušajmo to objasniti!

     Isus je na posljednjoj večeri pio vino. Zato se vino upotrebljava u sv. Misi.
Sve je bilo dobro do otprilike srednjeg vijeka, do kad nikome nije padalo na pamet patvoriti vino. U engleskoj su to počeli, najčešće podvaljujući jabukovaču pod vino, ili miješajući jabukovaču u vino, da bi bilo više vina ili miješajući vodu.
Od tada potječu najstariji propisi glede misnog vina. Traži se prirodno vino, od grožđa. Ne specificira se vrsta grožđa, ni položaj, ni rana ni kasna berba.
Kako su se nekad sv. Mise slavile na tašte, tj. svećenik ništa nije smio konzumirati prije sv. Mise od ponoći toga dana do sv. Mise, nekako je u običaj ušlo da to vino bude slađe.
Oduvijek se zbog značenja sv. Mise za nju daje najbolje vino. No, to nikad nije bio uvjet za valjanost, nego samo njegova prirodnost
.

Zimski radovi

Posli dosta dugog kišnog razdoblja na Pelješcu, s približavanjem proljeća došlo i sunce. Ovih proteklih par tjedana povoljnih vremenskih uvjeta donilo je i dosta posla nebi li nadoknadili zaostatatke jer loza neče čekat. Krenulo se odma po kiši s završetkom rizanja, sadnjom novih nasada, navrtanjem (kalemljenjem) na podlozi i svim popratnim zimskim radovima. S toplijim vremenima brzo če loza počet pupat i razvijat se. navrtanje1Kao jedan mali rezime proteklog kvartala moga bi slobodno da je iz pogleda vinogradara prvi kvartal u godini potekao vrlo dobro. Prvo je što smo imali je dovoljno ili čak i previše kiše. Samo kroz ožujak je palo više od 150 l/m2. Uz kišu u veljači smo imali i do 20 cm sniga koji se zadržao da predjelu župe desetak dana. Uz sve to ni marčane nas bure nisu zaobišle s hladnijima ali i sunčanijim razdobljima. Ave u svemu spremni dočekujemo prve proljetne pupove te proljetne radove. Prolječe je tu a pravi vinogradarski radovi tek dolazi. U nadrednom kvartalu tj. negdi to kraja lipnja je najvažniji dio vinogradarske godine. Nadamo se samo da če sve proteć u najbojem redu i da čemo vinograd dobro pripremit za berbu.

Dingač i Postup

Dingač i Postup su vinogorja na Pelješcu, na kojima vinogradi plavca malog okrenuti jugu daju možemo slobodno reći najkvalitetnija crna vina u Hrvatskoj. 

Evo što kaže leksikon hrvatskog vinarstva (VINOPEDIA.HR) o ova dva pojma:

 

dingacDINGAČ ime ograničenog položaja u pelješkom vinogorju (položaj Dingač, poluotok Pelješac, podregija Srednja i južna Dalmacija) i zaštićeno vrhunsko vino (dingač). Na položaju Dingač i na površini od oko 60 ha proizvede se godišnje između 2.000 i 3.000 hl. vina. Položaj Dingač, iako nešto strmiji, u mnogim je pojedinostima usporediv sa susjednim položajem Postup, a i agrotehnika, ampelotehnika i tehnološki postupak preradbe grožđa i dorade vina međusobno se ne razlikuju. Vino dingač je tamnocrvene do ljubičasto tamnocrvena boja s modri refleksima,  skladno je i puno, ugodno gorkastog i trpkastog okusa. Aroma i naročito bouquet su mu izraženi i samo njemu svojstveni. Zbog nazočnosti prosušenih bobica u grožđu sorte plavac mali crni koja se jedina uzgaja na ovom položaju i iz koje se proizvodi ovo vino, sadržaj alkohola u nekim se godinama približi gornjoj mogućoj granici koju prirodnim putem uopće mogu stvoriti kvasci alkoholnog vrenja. Ponekad se vrenje zaustavi, pa u vinu zaostane neprevrela šećera, pa su za ovo vino, slično kao i za vrhunsko vino postup moguća dva tipa, suhi i polusuhi. Vino dingač je naše prvo zaštićeno vrhunsko (tada, 1965. god. kao čuveno) vino kojega dobar glas se opravdano pročuo po cijelom vinarskom svijetu. Nakon II. Svjetskog rata vino dingač proizvodila je PZ Dingač (s početka u suradnji s Istravinom iz Rijeke, zatim Dalmacijavinom iz Splita i na kraju samostalno), a nakon 1990. i nakon prelaska na tržišno gospodarstvo, vino pod nazivom Dingač na tržištu nude niže navedeni registrirani proizvođači:
Dingač, polj. zadruga i vinarija,  Potomje,  Vina Miličić d.o.o., Potomje, Kiridžija Vedran Potomje, Bura Nikola,  Potomje, Radović Ivica,  Orebić, Dingač-Export d.o.o., Potomje, Matuško Vina d.o.o., Potomje, Poljanić Goranko, Pijavičino,  Lučić Eljmar, Pijavičino, Madirazza d.o.o., Potomje, Violić Ivo, Indian, Orebić, Matković Petar, Potomje, Vila mora d.o.o., Donja Banda, 
Violić Niko, Potomje, Radović Antun, Split,  Postir d.o.o., Potomje

postupPOSTUP je ime ograničenog položaja u pelješkom vinogorju (što se nalazi u podregiji Srednja i južna Dalmacija) i ime zaštićenog vrhunskog vina. Na položaju Postup i na površini od oko 50 ha vinograda, u dobroj se godini proizvede oko 3.400 do 4.000 dt grožđa (a uz randman od najviše 60 %), oko 2.400 hl vina. Naime, dobra je ona godina u kojoj zbog specifičnih mikroklimatskih uvjeta dio grožđa sorte plavac mali crni prijeđe u stanje prezrelosti, tako da najmanje oko 30 % bobica bude u stanju suška, čime se povećašećer i stvore mnogi drugi sastojci od značajnosti za kakvoću budućega vina. Vino postup karakterizira visok sadržaj etanola (nerijetko i više od 14 % vol.) i suhog ekstrakta (kojega se sadržaj kreće više od 30 g/l). Vino ima boju ljubičasto-tamnocrvenu s modrim refleksima, ugodnu i samo tom vinu svojstvenu aromu i bouquet. Postup je na tržištu oduvjek bilo cijenjeno vino, o čemu govori i podatak da je prodavano i do četiri puta skuplje (8 forinti) od cijene što su je postizala druga dalmatinska crna vina. Nakon donošenja ZOV-a, Postup je drugo (odmah nakon dingača) po redu zaštićeno vrhunsko vino kod nas (1967.). Vrhunsko vino postup s oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla proizvodi i stavlja u promet veći broj tvrtki s pelješkog vinogorja (podregija Srednja i južna Dalmacija), kao što je to vidljivo iz slijedećeg popisa: 
Dingač, polj. zadruga i vinarija, Potomje , Vina Miličić d.o.o., Potomje,  Istravino d.d., Rijeka,  
Radović Ivica, Orebić, Matuško Vina d.o.o., Potomje, Roso Nikola, Kuna, 
Antunović Mato, Oskorušno, Jurović Anton,  Kuna, Madirazza d.o.o., Potomje,  Vila Mora d.o.o.,  Donja Banda, Pelješki vinogradar d.o.o., Kuna, Orvas d.o.o.,  Split, Roso Nada, Donja Banda- 
Mrgudić Marija, Orebić, Tomašević Gojko, Orebić, 

kamenice_koruna2Ovih dana, sredinon marča, stađun je od kamenica. A što bi reko pokojni Boris “može ih se sprema na mali milijun načina”– i ovako i onako, ali kamenice su najbolje sirove s kap limuna, u Malomu Stonu za Sv. Josipa.
Tako smo se i mi, doduše u ovaj put u nešto manjem broju, tradicionalno, predvečer uputili u Mali Ston. U Vili Korunu prate prate trend popularnih cijena kamenica u sklopu Feste od kamenice za dan Sv. Josipa (19. 3.). Tako se cijene spuštaju s uobičajnih 10-20 kn na vrlo pristupačnih 4 kn.
Tako uz pliticu kamenica i času vina krene priča. Naravno kamenice kao glavna tema, pa doznajemo da se sustavno ulaže u malostonskom zaljevu ka poboljšanju kvalitete ali i povečanju proizvodnje, jer malostanske kamenice po svojim su svojstvima međe najboljim na svijetu. A mogao bi i potvrdit jer sam kušao i francuske i američke, koje su za reć pravo puno veće, ali okusom daleko iza naših. A naše su odlične, pune i sočne, jednostavno klizu niz grlo. Srečom ubrzo smo se iz ne baš ugodnog i hladnog ambijenta atrija, preselili u restoran te nastavili o vinu.
posispcara1Čarski je Pošip jedno vrlo dobro vino. Puno sam puta, a pogotovo, ljeti pio ovo vino. Čistog je, cvijetnog mirasa i ugodnog svježeg okusa, i jako pitko ohlađeno na 10-12 °C. Uz kamenice se savršeno slaže, jednostavno klizi. S obzirom na toplu i suhu godinu, berba 2007. ima dosta velike alkohole (14%) ali harmoniziran okus to ne daje naslutiti, već naglašava prirodnu punoču. Pošip i je prvo hrvatsko bijelo vino s zaštičenim podjeklo. Te kako takvo ima dugo i bogatu tradiciju. Uzgaja se na Korčuli, a najviše u poljima na oko mjesta Čara i Smokvica po sredini otoka. U zadnje vrijeme ima ga i na Hvaru i Braču, čak i na Pelješcu, ali ipak najbolji proizvođači Pošipa dolaze s Korčule. U PZ Čara potvrđuju da dobro rade iz godine u godinu. Iako su “Zadruga”, iako im najbolje grožđe kupuju Amerikanci pa eksperimentiraju, njihov pošip se najbolje prodaje se u restoranima diljem Dalmacije, a i šire, što nije sučajno. Ipak  jedna velika mana je što se nerjetko dogodi da se u restoranima pojave boce iz ranijih berba, koje često oksidira, te to onda nepitko vino ruši reputaciju. Ne znam jeli to radi lošeg restoranskog skladištenja ili vino jednostavno ima ograničen vijek trajanja, ja bi Vam svakako preporučio da pijete Pošip PZ Čara, ali berbu koja je zadnja na tržištu (izlazi u svibanju), jer za cijenu 50-60 kn u trgovini ili 120-150 u restoranu svakako isplati.

Početak

kameniceJedne zimske večeri za trpezon uglednog vinogradara u Potomju, na početku stađuna od kamenica, nakon par boca dobroga vina, krenila je kao i uvik do tada žustra i aktivna rasprava. U gomili riči i neartikuliranih glasova ideja o blogu  nekako se svima svidila. Popio se jedan pelješki rukatac, svijež i pitak, bogata istarska malvazija macerirana te odlezana u akaciji, čak i jedan mladi chardonay. Pisat ćemo o vinu više idućih puta za sada krenimo od početka.

A počelo je, ni danas , ni tu večer, nego prije dosta godina, otprilike po rođenju. Jer svi smo se mi ode od malena učili živit s lozom i maslininon, i kroz život naučili volit ovaj kraj. Ne samo da živimo, nego ima nešto što nas drži na ovoj zemlji da smo odlučili  ostat na selu i prinit na buduće generacije ono sto su nas naučili naši stari.

Počet ćemo pomalo prinosit ovim blogon na Vas, jer znamo da među Vama ima naših prijateja i judi koji cijene našu tradiciju i rad, ima onih koji su dosta stručniji i boji od nas pa če i oni nas nešto naučit ili upozorit na popust. Bit će među Vama i neprijatelja koji će nas kritizirat i napadat, pritit i gazit, ali ujedno poticat na još bolji i konstruktivniji rad, jer ne pišemo mi ovaj blog da bi bili veći katolici od Pape, veći Hrvati od Thompsona ili ne daj Bože veći vinski znalci od Butkovića, mi smo počeli pisat na blog da Vam približimo život mladih ljudi sa sela koji živu s lozon i maslinon, a pričaju svoj život kroz vino. A i sami znate uz vino priča najbolje ide.

Živili!